Između 40. i 50. godine života kod većine pripadnika oba pola javlja se želja za novim početkom. „Svođenje računa“ nad postignutim i suočavanje sa neostvarenim željama mnoge inicira na velike životne rezove – promjenu posla, razvod (ili preljubu), aktivniji životni stil, promjenu fizičkog izgleda, otkrivanje novih hobija... I dok neki fenomen krize srednjih godina doživljavaju kao priliku da uživaju u stečenom iskustvu i poboljšaju kvalitet života u godinama koje dolaze, drugi osjećaju veliko nezadovoljstvo i frustracije, uz neizbježni strah od bolesti i smrti.
Kako prevazići krizu srednjih godina i izvući maksimum iz vremena koje slijedi za „Dan” govori psiholog Zorana Vuković.
– Kriza srednjih godina pruža priliku da dođemo u kontakt sa sobom i otkrijemo šta nam je zaista važno u životu – kaže psiholog Vuković. – To je doba kada preispitujemo svoje vrijednosti, „podvlačimo crtu” ispod onoga što smo uradili i preispitujemo šta bismo mogli da uradimo da bismo bili srećniji, ispunjeniji i zadovoljniji životom. Većina ljudi se u mladosti prilagođava tuđoj slici o tome kako bi trebalo da izgleda dobar, kvalitetan i pristojan život. Poistovjećivanje sa tom slikom često nas udaljava od od onoga što izistinski želimo i osjećamo. Potiskivanje vlastitih želja i potreba posljedica su straha od osude i odbacivanja okoline ako se usudimo da živimo život po našim pravilima; kod jednog dijela populacije život po ustaljenom obrascu rezultat je stida ili nepovjerenja u sebe i svoje vještine i sposobnosti. Dok smo mlađi, svi ti potisnuti sadržaji izbijaju na površinu kroz nezadovoljstvo, košmarne snove, verbalnu agresiju... Kada osvijestimo da nas život po društveno prihvatljivim mjerilima guši i sputava, frustracije koje su u nama decenijama tinjale u zrelom dobu znaju da se razbuktaju u pravi požar. Tad pravimo velike životne rezove, uzimamo život u svoje ruke i dopuštamo našim skrivenim i potiskivanim aspektima da se izraze tako što svjesno i bez osjećaja krivice odlučujemo čemu ćemo dati više prostora u životu.
Da li krizu srednjeg doba svi podjednako burno doživljavaju?
– Ne, ali se ne smije zaboraviti da se upravo u tom životnom dobu dešavaju i promjene na fiziološkom nivou. Tijelo počinje da se mijenja, javljaju se simptomi menopauze i andropauze, sustižu nas bolesti i strah od smrti. Hormonske promjene rezultuju promjenama u ponašanju, ali ako smo do srednjeg doba bili zadovoljni i ispunjeni životom kriza srednjih godina neće nas natjerati da pravimo radikalne rezove. U suprotnom, kod optimista se događa preokret koji je neočekivan za njihovu okolinu – mijenjaju fizički izgled, oblače se mladalački, odlaze u fitnes centre, vode bogat društveni život..., dok se pesimisti povlače u sebe i ponašaju se kao da će svakog trenutka umrijeti. Krizu srednjih godina lakše podnose optimisti. Pesimisti su skloni svim mogućim oboljenjima, od mentalnih do fizičkih, jer životna filozofija pesimizma urušava imunitet.
Ko teže prihvata „zlatno doba” – muškarci ili žene?
– Nema pravila. Krizu će najjače osjetiti osobe koje imaju „nedovršene poslove” iz prethodnih životnih ciklusa: nisu se ostvarili u emotivnim odnosima, nisu se ostvarili kao roditelji, bavili su se poslom koji ih ne ispunjava, bili su fokusirani na tuđe potrebe umjesto na svoje... Ali, dok će pesimisti posmatrati svoj život kao potpuni promašaj, dotle će optimisti doživjeti „zlatno doba“ kao priliku za novi početak u onim segmentima u kojima se nisu ostvarili kako bi željeli. Važno je pronaći balans i ne rušiti zidove koje smo gradili prethodnih decenija. Svjedoci smo da ne samo kod nas, već i svuda u svijetu muškarci u pedesetim godinama napuštaju posao i porodicu, ulaze u emotivne veze sa mladim djevojkama, počinju da se oblače kao tinejdžeri, upadaju u različite vrste zavisnosti - od alkohola i sedativa, do hrane. S druge strane, žene teško prihvataju znakove starenja na svojoj koži, pa su spremne da isprobaju sve tehnike uljepšavanja i podmlađivanja. I one znaju da potegnu pitanje razvoda, preseljenja u drugi grad ili državu, zaljubljuju se u mlađe muškarce, počinju više da izlaze... U korijenu ovih promjena je strah da će biti ostavljene i da će starost dočekati u samoći, zaboravljene od svih. Simbolika novog početka zna da bude opijajuća, ali u isto vrijeme i vrlo bolna ako se snovi o „novom životu” ne ostvare.
Kako prevazići krizu srednjih godina?
– Za početak, trebalo bi prihvatiti promjene koje novo životno doba neumitno nosi sa sobom. Promjene kojima težimo u ovom periodu života ne moraju da budu turbulentne da bi bile korisne za naš lični rast i razvoj. Srednje godine mogu da budu šansa za nove oblike funkcionisanja, za pronalaženje kreativnih odgovora koji će život učiniti ispunjenijim i srećnijim. Ako je osoba u srednjim godinama sposobna za dobru adaptaciju, ima dobar brak ili partnersku vezu, izgradila je kvalitetne odnose sa djecom, širom porodicom i prijateljima, ako se osjeća korisnom i gleda na život sa vedrije strane, ona će uspješno prevazići ovu krizu. S druge strane, nekima će biti potrebna saradnja sa terapeutom koji će im pomoći da osvijeste pozitivne aspekte srednjeg doba i usmjeriti ih na konstruktivne mehanizme odbrane od starenja.
Snežana Moldovan

Njegujte dijete u sebi

Psiholog Vuković podsjeća na riječi velikog Alberta Ajnštajna koji je rekao: “Nemojte ostariti, koliko god dugo da živite. Uvijek se ponašajte kao znatiželjno dijete pred velikom misterijom zvanom život.“
-Nikada nije kasno za učenje i rast, za otkrivanje životnih segmenata koje ste godinama zanemarivali. Ne tražite potvrdu vlastitih vrijednosti u drugima, već isključivo u sebi, jer je svaki čovjek rudnik radosti, talenata i vještina koje ne gube na vrijednosti ni ako budu otkrivene u zrelom dobu – ističe sagovornica „Dana“.